Sep 22, 2012

The Wholly Family (Terry Gilliam, 2011)

Iako je snimljen kao reklama za italijansku kompaniju Garofalo koja se bavi prozvodnjom testenine, The Wholly Family pruža potpuni gilijamovski doživljaj. Ova ironična i slasno groteskna fantazija inspirisana je komedijom improvizacije (comedia dell'arte), a prati tročlanu porodicu na katastrofalnom odmoru u Napulju.

Razmaženi Jake (Nicolas Connolly u svojoj prvoj ulozi) odlazi do tezge na kojoj se prodaju figure Pulčinele, pored trodelne kompozicije od minijatura Marije, Josifa i Isusa, čije je porcelansko blaženstvo antiteza emotivnom i nervnom rastrojstvu trija od krvi i mesa. Pošto ne dobija željenog lutka, niti mu je dozvoljeno da na istog potroši džeparac, nestašni dečak pribegava lopovluku. Po povratku u hotelski apartman biva kažnjen, odnosno poslat u krevet praznog stomaka, a mračni i "gladni" snovi odvode ga u prošlost...

Nakon što ga punački Pulčinela ugura u utrobu, a potom mu grupa maskiranih vragolana servira glave majke (Cristiana Capotondi) i oca (Douglas Dean) na srebrnom poslužavniku kao glavno jelo, Jake prisustvuje njihovom romantičnom venčanju i sopstvenom rođenju iz jajeta u jezivo belom porodilištu. Tamo saznaje da je on glavni razlog za neprestane prepirke svojih roditelja, a to je otkrovenje naglašeno iznenadnom reakcijom žene u prvoj fazi postporođajne depresije. Tada postaje jasno kao dan da su čelnici Garofaloa Gilliamu dali mnogo više slobode od nekog filmskog studija, omogućivši mu da, uprkos tesnom budžetu, stvori još jednu kapricioznu bajku paranoične atmosfere koja počiva na pomerenoj logici. Ona je istovremeno uznemirujuć i prijatan košmar koji obiluje detaljima i u kome su lepo i ružno izjednačeni i često stoje rame uz rame. U napolitanskoj avanturi reditelju se pridružuje dugogodišnji saradnik Nicola Pecorini, čiju odličnu fotografiju uokviruje uvrnuto vesela muzika Danielea Sepea. Nepunih dvadeset minuta koliko traje nadrealna igra prolaze u magnovenju, mameći vam na kraju osmeh na lice...

No comments:

Post a Comment